<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><xml><records><record><source-app name="Biblio" version="7.x">Drupal-Biblio</source-app><ref-type>13</ref-type><contributors><authors><author><style face="normal" font="default" size="100%">Sabina Halupka-Rešetar</style></author></authors></contributors><titles><title><style face="normal" font="default" size="100%">Knjiga 1: REČENIČNI FOKUS U ENGLESKOM I SRPSKOM JEZIKU</style></title></titles><dates><year><style  face="normal" font="default" size="100%">2011</style></year></dates><number><style face="normal" font="default" size="100%">1</style></number><edition><style face="normal" font="default" size="100%">E-disertacija</style></edition><publisher><style face="normal" font="default" size="100%">Filozofski fakultet</style></publisher><pub-location><style face="normal" font="default" size="100%">Novi Sad</style></pub-location><pages><style face="normal" font="default" size="100%">299</style></pages><isbn><style face="normal" font="default" size="100%">978-86-6065-077-3</style></isbn><language><style face="normal" font="default" size="100%">eng</style></language><abstract><style face="normal" font="default" size="100%">&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;U ovoj monografiji razmatraju se strukturni načini izražavanja fokusa u engleskom i srpskom jeziku, i to iz perspektive dvaju usmerenja, funkcionalnog i formalnog. Nakon kratkog istorijskog pregleda proučavanja informacijske strukture rečenica u prvom poglavlju, u narednom delu rada prikazuju se razni modeli, i funkcijski, i formalni, koji su u proteklih tridesetak godina predlagani u opisima različitih jezika. Putem testova, u trećem se poglavlju utvrđuju strukturna sredstva kojima posmatrana dva jezika raspolažu u cilju izražavanja fokusa, na osnovu kojih se onda u narednom poglavlju ističu prednosti i nedostaci oba pristupa. Podaci dobijeni u okviru istraživanja upućuju na to da postoji potreba za novom, sveobuhvatnijom analizom slobode reda reči u srpskom jeziku, kao najznačajnijeg načina izražavanja informacionog fokusa. Suština ovog novog pristupa, koja se ogleda, s jedne strane, u poimanju fokusa kao dela leksičke specifikacije pojedinih elemenata, a s druge, u mogućnosti da fonološka forma izgovori bilo koji, ne nužno najviši element višečlanog lanca, izlaže se u petom poglavlju, gde se i proverava primenljivost ovde predložene analize na strukture kojima se u engleskom jeziku najčešće izražava fokus. Šesto, poslednje, poglavlje daje rekapitulaciju svega rečenog i najavljuje perspektive daljeg istraživanja.&lt;/p&gt;</style></abstract><work-type><style face="normal" font="default" size="100%">Doktorska disertacija</style></work-type></record></records></xml>